Brige, stresovi i rešenja


Nakon smrti rabina Mokšea,
rabin Mendel di Kotik pitao je
jednog od pokojnikovih učenika:398368_10151705822411062_998711063_n

»Čemu je tvoj učitelj najviše
pridavao značaja?»

Učenik je malo razmislio pa odgovorio:

»Onome što je u tom trenutku radio.»

Sve naše brige i stresovi postoje zato što nismo
prisutni u ovom trenutku.
Bježimo od njega ili
da se kajemo zbog prošlosti ili da se brinemo za
budućnost. Naš um nije tamo gdje nam je i tijelo.
Odvojeni su.

BRIGE

Pitanje stresa nije novijeg datuma, već je ugrađeno u ljudski genetski materijal iz preistorijskih vremena. U suštini stres nije ništa drugo nego drevna naredba ljudskom tijelu koja mu je govorila: sad je u pitanju život ili smrt – bježi ili se bori!

U takvim situacijama dešava se hemijska reakcija u mozgu: munjevitom brzinom iz mozga pristižu hormoni koji funkcionišu kao okidači za lučenje adrenalina i kortizola. Potom nastupa opšta odbrambena reakcija tijela: jetra izbacuje rezerve šećera preko kojih mišići i mozak dobijaju dodatnu energiju. Srce ubrzava rad, krvni pritisak raste, a učestalost disanja se povećava, čime se tijelu obezbjeđuje veća količina neophodnog kiseonika. Istovremeno se aktiviraju različiti zaštitni mehanizmi. Krv se brže zgrušava u stanjima stresa, čime se za slučaj ozbiljnije povrede sprečava njeno prebrzo izlivanje iz tijela. Obilno lučenje znojnih žlijezda sprečava pregrijavanje organizma. Endorfini, hormoni zaduženi za smanjenje osjećaja bola naglo povećavaju koncentraciju u krvi, da bi se smanjila osjetljivost na bol i da ostala čula ne bi izgubila na oštrini.

Ovaj mehanizam se u suštini nije promijenio hiljadama godina, iako su okolnosti u kojima čovjek danas živi bitno drugačije od preistorijskih. Nevolja sa današnjim stresom je u tome što se on javlja u talasima, tako da je savremeni čovjek zapravo stalno izložen pritisku stresa.

Najbolji način da se čovjek efikasno riješi stresa leži u meditaciji. Iako mnogi smatraju da je830822987 meditacija komplikovana, u suštini to uopšte nije tako. Sve što treba da uradite jeste da sjednete i prekrstite noge, okrenete dlanove nagore, zatvorite oči i počnete duboko i sporo disati. Meditacija djeluje potpuno suprotno od stresa i pomaže organizmu da se oporavi. Ukoliko u navedenom položaju ostanete 20 minuta i strpljivo posvetite pažnju isključivo disanju, vaš organizam će vam biti beskrajno zahvalan.

Kad smo opušteni i kad zatvorenih očiju mirno razmišljamo samo o šumu koji čujemo prilikom disanja, onda nam se smanjuje brzina pulsa, krvni pritisak se snižava, korišćenje kiseonika u tijelu poboljšava se i znojenje smanjuje. Nadbubrežne žlijezde smanjuju lučenje kortizola i imunitet se polako povećava. Tokom meditacije, misli se razbistre. Ljudi navikli na meditaciju, lako se odriču nekih navika. Ljepota meditacije je u tome što joj je potrebna samo samoća i mir. Korist se osjeća već poslije prve meditacije od 20, ili što je još bolje, od 45 minuta. self-improvement-beach

Mi provodimo sedmično 40 ili više sati na poslu. Pritom uglavnom ostavljamo nedovršen posao, napeti smo svo vrijeme, neefikasni i neraspoloženi. Ne mora tako da bude. Donosimo vam 7 načina kako se osjećati bolje na radnom mjestu, osloboditi se nepotrebnog stresa i biti produktivniji. Primijenite ih i vidjećete promjene.

STRESOVI

USPORI I BUDI PRISUTAN U SADAŠNJEM TRENUTKU. Prirodno je vjerovati da što brže radimo, brže ćemo i završiti posao. Međutim, iako može zvučati paradoksalno, radeći polako i konstantno sa punom sviješću o onome što radimo, završićemo posao jednako brzo, sa minimalnim greškama, ali i osjećati se bolje i odmornije nakon toga.

  1. POSTAVI GRANICE. Da li ste i vi osoba koja pristaje da drugome učini svaku uslugu zanemarujući pritom svoj posao?! Naučite da kažete NE. To će vas spasiti mnogih neugodnih situacija u budućnosti.
  2. DIŠITE DUBOKO TOKOM CIJELOG DANA. Većina ljudi koja je napeta ili pod stresom ima naviku da diše plitko, u predjelu vrata. Kada udišete duboko u vaša pluća, vi prirodno unosite više kiseonika aktivirajući na taj način energiju u vašem tijelu. Postavite sebi zadatak da duboko dišete 10 puta tokom svakog punog sata. Ako je potrebno podesite vaše mobilne telefone ili časovnike da vas podsjete na to. To će vam oduzeti samo jednu minutu, ali ćete zato steći naviku dubokog disanja, bolje se osjećati i biti produktivniji na poslu.
  3. UNESITE PRIRODU U VAŠ RADNI PROSTOR. Što je više moguće, dozvolite prirodnom svjetlu i svježem vazduhu da prožima vaše radno mjesto. Okružite se višebojnim cvijećem koje ima moćan uticaj na čovjekovu podsvijest. Jedan običan buket može vam popraviti raspoloženje i eliminisati stres. Jedna studija je čak pokazala da su ljudi koji su sjedili pored vaze sa raznobojnim prirodnim cvijećem bili u stanju da se lakše opuste tokom jednog petominutnog testa u brzom kucanju na računaru, nego oni pored kojih nije bilo cvijeća već samo vještački ukrasi.
  4. UZMITE PAUZU. Uzmite sebi pauzu. U današnje vrijeme ljudi nerijetko rade i na pauzama, tvrdeći da imaju još posla da završe. Ovo vam može samo donijeti ozbiljne posljedice u budućnosti. Ne zaboravite da ste i vi samo obično ljudsko biće, ne mašina. Uzmite 15 minuta pauze da se opustite. Dišite duboko. Zatvorite oči i odstranite bilo kakve misli na 5 minuta. Popijte čašu vode. Uradite sve ono što vas relaksira. Čak i ovaj kratak odmor može vam umanjiti stres.
  5. MEDITIRAJTE. Meditacija opušta vaše tijelo i proizvodi sporije moždane talase koji su slični stanju sna i pritom vrlo efektivno suzbija tenziju. Nađite neko mirno mjesto, zauzmite ugodan položaj, zatvorite oči i svu svoju pažnju posvetite udisanju ili izdisanju. Možete npr. brojati do 100. Meditacija je izuzetno efikasan način da se oslobodite napetosti i stresa. Pokušajte.
  6. PROMIJENITE NAVIKE. Umjesto kafe, popijte čaj! Nađite način da se krećete tokom cijelog dana. Idite stepenicama umjesto liftom ili elevatorom. Ispijte svakog sata čašu vode. Ako vam je posao blizu kuće ili stana, pođite pješke. A ako nije, parkirajte auto par stotina metara dalje od vašeg radnog mjesta. Ako je fino vrijeme ručajte napolju. Promijenite navike u ishrani. Svaka od ovih «sitnica» može da vas uveliko oraspoloži, poveća nivo energije i redukuje napetost.

Šta kažete ne može, može se sve samo ako se hoće. Imate ovde dobar putokaz, otvorite linkove koji pojšnjavaju i stićiće te do cilja i rećite „E bre, bila u pravu ona Saveta 😉 “🙂 Ljubi vas vaša tetka Saveta🙂

Коментари на: "Brige, stresovi i rešenja" (2)

  1. vuckovicnamestaj рече:

    E, bre, jesi ti u pravu Saveta, samo to sa primenom… teže ide… ja pokušavam često…

    • Ako ne probaš nećeš znati da je moguće i lako🙂😉 , istu muku mučimo, samo što sam ja tvrdoglavi i uporan ovan/jarac, pa ne odustajem🙂

Оставите одговор

Попуните детаље испод или притисните на иконицу да бисте се пријавили:

WordPress.com лого

Коментаришет користећи свој WordPress.com налог. Одјавите се / Промени )

Слика на Твитеру

Коментаришет користећи свој Twitter налог. Одјавите се / Промени )

Фејсбукова фотографија

Коментаришет користећи свој Facebook налог. Одјавите се / Промени )

Google+ photo

Коментаришет користећи свој Google+ налог. Одјавите се / Промени )

Повезивање са %s

Облак ознака

%d bloggers like this: